HomeSearchSitemap

Izbornik

Biskupski ordinarijat

Biskupijske ustanove

Biskupije

Godina vjere

Svećenička godina

Pavlova godina

Službeni vjesnik

Direktorij

Međugorski fenomen

Hercegovački slučaj

KIUM

Adresar




 Linkovi











Vijest
NEVALJANE KRIZME U HERCEGOVINI
KIUM, 2009-03-19
Donosimo teološko i kanonsko obrazloženje za nevaljanu "krizmu" koju su u više navrata dijelili neki hercegovački franjevci koji su zbog toga bili kažnjeni, a "krizma" im je bila proglašena nevaljanom. Navodimo i broj takvih "krizama" i njihove nevaljane "djelitelje". 

Mostarsko-Duvanjska i Trebinjsko-Mrkanska biskupija
BISKUPSKI ORDINARIJAT MOSTAR
Ulica nadbiskupa Čule bb., pp. 54 - 88000 Mostar
(tel. ++387/36/334-050; fax: 334-080; e-mail: biskupija@cbismo.hr)
 
Mostar, 19. ožujka 2009.
Prot.: 285/2009.
 
Župnicima mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije
Poziv vjernicima da ne sudjeluju u nevaljanoj krizmi
 
     Obaviješteni smo da svećenici istjerani iz Franjevačkog reda i suspendirani a divinis najavljuju obred „krizme“ u Čapljini u nedjelju, 19. travnja ove godine. Vjernike, koji ne znaju a stalo im je do Božjega zakona i valjanosti sakramenata u Crkvi, pozivamo neka ne sudjeluju u tom obredu, koji je ne samo nevaljan nego i svetogrdan. U tom vidu, evo, i kratka obrazloženja.
 
     I. - Katolički nauk. Samo su Apostoli podjeljivali sakrament Duha Svetoga (Dj 8,15-17; 19,5-6). Ta je vlast prešla na njihove nasljednike, biskupe.
     Stalna je praksa, temeljem katoličkoga nauka, da vjernike, ako su ih „krizmali“ svećenici bez povjerbe ili dopuštenja Papina1], treba krizmati biskup.
     Takav je nauk ušao i u Zakonik kanonskoga prava 1917. godine gdje je stajalo kako je redoviti služitelj krizme samo biskup; „Izvanredni služitelj jest svećenik, kojemu je općim pravom ili posebnom povlasticom Apostolske Stolice udijeljena ta ovlast“ (kan. 782, 1).
     Budući da se u našoj biskupiji zbio težak slučaj zloporabe kad je jedan franjevac 1974. godine podijelio obred „krizme“, mostarsko-duvanjski biskup msgr. Petar Čule upitao je Svetu Stolicu o valjanosti tog obreda i primio odgovor: „Ova Sveta Kongregacija za disciplinu sakramenata prihvatila se marljiva proučavanja te stvari… te je izrekla sljedeći sud: 'Sakrament potvrde u spomenutom slučaju nevaljano je podijelio o. Jakov Rafael Romić O.F.M. i, dosljedno, oni koji su taj obred potvrde primili, trebaju se po sebi ponovno krizmati'.“[2]
     Kako nekima nije bilo jasno „može li svećenik odraslomu koji je u Katoličkoj Crkvi primio krštenje, a kasnije, bez svoje krivnje, nije prakticirao vjeru, podijeliti sakrament potvrde u trenutku kad se takav pripušta punoj praksi?“, Papinska komisija za tumačenje dekreta Drugoga vatikanskoga koncila odgovorila je, 21. prosinca 1979., „negative“, ne može![3] Svećenik, dakle, ne može valjano krizmati odrasloga krštenika bez izričita ovlaštenja mjerodavne crkvene vlasti.
     Takav je nauk ušao i u novi Zakonik kanonskoga prava iz 1983. godine: „Redoviti je služitelj potvrde biskup; valjano podjeljuje ovaj sakrament i prezbiter ovlašten snagom općega prava ili posebnog dopuštenja mjerodavne vlasti“ (kan. 882).
     Ako, dakle,ni zakoniti svećenici ne mogu bez biskupove ovlasti valjano krizmati, to pogotovo ne mogu činiti oni nezakoniti koje je Franjevački red zbog njihova teškog neposluha istjerao iz zajednice, a Sveta Stolica to potvrdila, te su proglašeni suspendiranima od bogoslužja. Ovdje donosimo datume kada je Generalni ministar pojedine neposlušnike isključio iz Franjevačkoga reda, a u zagradi donosimo kada je to Apostolska Stolica potvrdila:
     Petar /bivši fra Bonifacije/ Barbarić i Bože Radoš: 28. II. (23. III.) 1998.
     Mile Vlašić: 7. IV. (23. IV.) 1999.
     Luka Marić: 6. X. (24. XI.) 1999.
     Leonard Hrkać, Stanko Pavlović i Martin Planinić: 30. V. (23. VI.) 2001.
     Žarko /bivši fra Bernard/ Marić i Ante Šaravanja: 28. I. (10. II.) 2003.
     Posljednja trojica - Planinić, Marić i Šaravanja - podnijeli su utok Vrhovnomu sudu Apostolske Signature Svete Stolice, koji je 3. siječnja 2007. potvrdio prethodne crkvene odluke.[4]
 
 
     II. - Svetogrdna i nevaljana krizmena praksa nekih franjevaca i bivših franjevaca:
     - Prvi slučaj nevaljane krizme zbio se u župi Grude, 28. srpnja 1974., kada je spomenuti franjevac, tada profesor na „Antonianumu“ u Rimu, na svoju ruku, nevaljano i svetogrdno, „krizmao“ stotine djece. Krizmu je Sveta Stolica proglasila nevaljanom, kako smo gore naveli.[5] Kada netko u takvoj sakramentalnoj stvari brani mišljenje suprotno učenju Svete Stolice, onda je posrijedi zabluda, hereza, krivovjerje.
     - Iako je znao za to crkveno učenje, nezakoniti svećenik u Grudama, fra Bernard Marić, sam je, na svoju ruku, svetogrdno i nevaljano, podijelio obred „krizme“ 26. srpnja 1981.[6]
     - Isti je franjevac ponovio svetogrdni i nevaljani čin „krizme“ i 23. srpnja 1988.[7]
     - Na poziv neposlušnih i nezakonitih čapljinskih svećenika, tadašnji župnik u Ljutom Docu, fra Stanko Pavlović, podijelio je u Čapljini 5. listopada 1997. svetogrdno i nevaljano obred „krizme“ skrivajući se lažno pod biskupsku mitru i pod bezimena „biskupa“ koji je došao iz „daleke ali lijepe zemlje“, udaljene „više od tisuću milja“ od Hercegovine.[8] Sve lažno i nevaljano!
     - Na poziv neposlušnih i kažnjenih svećenika u Hercegovini starokatolički đakon Srećko Novak, predstavljajući će se čak „nadbiskupom“, podijelio je svetogrdno i nevaljano obred „krizme“ u Grudama: 13. svibnja 2001., u Čapljini: 20. svibnja 2001., u župi Ploče-Tepčići: 27. svibnja 2001.[9]
     - I sami zatečeni skandalom koji su priredili i svoje sljedbenike na krivi put zaveli, bivši franjevci nisu više pozivali nekatoličkog đakona - lažnoga „nadbiskupa“, nego su se sami odlučili na bogohulno i nevaljano podjeljivanje obreda „krizme“. Tako su svetogrdno i nevaljano dijelili taj obred suspendirani i iz Franjevačkoga reda isključeni:
     - Stanko Pavlović u Grudama, 29. svibnja 2004.[10]
     - Petar /ex-fra Bonifacije/ Barbarić u Čapljini, 1. svibnja 2005.[11]
     - Ante Šaravanja u Pločama-Tepčićima, 15. svibnja 2005.
     - Žarko /ex-fra Bernard/ Marić u Grudama, 12. svibnja 2007.[12]
     Ovim ponovno upozoravamo katoličke vjernike da je dijeljenje sakramenata suspendiranih svećenika svetogrdno, a kada se usuđuju dijeliti krizmu, odrješivati u redovitoj ispovijedi i asistirati vjenčanju, sakramenti su nevaljani. 
     Ovaj Ordinarijat izražava duboko žaljenje zbog svih tih teških zloporaba, svetogrđa i nevaljanosti crkvenih obreda koje obavljaju kažnjeni svećenici: 
     - jer su time bivši franjevci otkazali svaku vrstu poslušnosti koja se duguje crkvenim poglavarima, uključujući i Svetog Oca Papu;
     - jer zavode župljane, radeći protiv same naravi darova Duha Svetoga, Duha Istine, i priređuju dijeljenje lažne i nevaljane „krizme“ u župama koje su nasilno uzurpirali; 
     - jer zabludnički postupaju sa sv. krizmom protiv crkvenoga naučavanja i prakse;
     - jer i ove godine najavljuju puku „krizmu“, nevaljanu, u Čapljini, uključujući uzraste šestoga i sedmoga razreda, a u našim je biskupijama ustaljena i beziznimna praksa da se sv. potvrda podjeljuje učenicima samo od osmoga razreda naviše.
     Za čapljinske pripravnike zakazana je sv. krizma za 9. svibnja 2009. Prijavilo se i pohađa neposrednu pripremu 53 učenika osmoga i viših razreda. Neka ih Duh Sveti hrabri i krijepi!
     Usrdno pozivamo katolike u Hercegovini da ne slijede put neposlušnih i kažnjenih svećenika koji odvode od katoličkoga jedinstva i od zajedništva s Papom, s apostolskim nasljednicima i s ostalim vjernicima u ovim biskupijama i u Crkvi Katoličkoj.
  
Ratko Perić, biskup


[1] Zbirka sažetaka vjerovanja, Đakovo, 2002., str. 1070, br. 1071 (H. Denzinger – P. Hünermann, br. 1071).
[2] Kongregacija za sakramente, Nr. 547/1975., od 21. lipnja 1975.; Službeni vjesnik biskupije, III./1976., str. 98-99.
[3] AAS 72 (1980), str. 105; Enchiridion Vaticanum, Supplementum I., br. 700; Vrhbosna, 1/2001., str. 81.
[4] Službeni vjesnik Biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske, 2/2007., str. 47-53.
[5] Marko Perić, Hercegovačka afera, Mostar, 2001., str. 184; Vjesnik (Zagreb), 4. i 8. kolovoza 1997.
[6] Sam je ilegalni fratar u Grudama 22.VII.1981. najavio biskupu Pavlu Žaniću taj obred.
[7] T. Vukšić, „Još jednom nevaljana krizma“, u: Glas Koncila, br. 33/1988., od 14. kolovoza 1988., str. 10.
[8] Čapljinska "krizma" i međugorska "karizma", u: Vrhbosna, 4/1997., str. 454-456; Crkva na kamenu, 11/1997., str. 2; Vrhbosna, 1/2001., str. 80-82; Ogledalo Pravde, Mostar, 2001., str. 260.
[9] Izjave Biskupskog ordinarijata u Mostaru, u: Vrhbosna, 2/2001., str. 192-197.
[10] Ordinarijat je izdao „Priopćenje o nevaljanoj krizmi u Grudama“, u: Vrhbosna, 2/2004., str. 182-183.
[11] Pismo biskupovo vlč. Barbariću, u: Vrhbosna, 1/2005., str. 80-82; „O nevaljanoj krizmi u Čapljini“, u: Cnak, 6/2005., str. 16.
[12] Ordinarijat je izdao priopćenje „Bivši fratri nastavljaju s nevaljanim krizmama“, u: Službeni vjesnik, 2/2007., str. 52-53.
   

Kontaktirajte nas


Biskupski ordinarijat Mostar

adresa:
   Nadbiskupa Čule bb. pp. 54,
   88000 Mostar
tel.:   036/334-050
fax:   036/334-080
e.mail: cbismo@gmail.com


Galerija

pogledajte foto,
audio i video
zapise u našoj galeriji

Karta župa

na interaktivnoj
karti možete vidjeti
župe u našim biskupijama

Službeni vjesnik

ovdje možete preuzeti
Službeni vjesnik
u .pdf formatu